Ne jedu pahuljice
“Djeci možete na simpatičan način prilagoditi hranu, pridobiti ih i naučiti da jedu zdravo, ali samo pod uslovom da imaju tu naviku i nose je od kuće, da to dijele s porodicom”, kazala je u razgovoru o prehrambenim navikama u mostarskim vrtićima ravnateljica JU Dječjih vrtića Mostar Danijela Kegelj. Odabir hrane kod male djece zavisi od raznih faktora, a najvećim dijelom od prehrambenih navika unutar porodice.
“Mi u vrtiću smo produžena ruka porodice, a kako bi se djeca što zdravije hranila, presudno je uticati na svijest roditelja”, rekla je direktorica Kegelj, te dodala:
“Pokušavali smo uvesti pahuljice u vrtićki jelovnik, pokušavali smo čak i s čokoladnima, ali bezuspješno. Razlog neuspjeha je to što samo dva posto naše djece kod kuće jede pahuljice”, kazala je Kegelj. Govori kako primjećuje da je brzi tempo života uzeo danak i u Mostaru:
“Roditelji stalno rade i ne možemo ih kriviti za lošu prehranu djece jer postoje objektivni razlozi zašto je tako. Mami koja radi do 19 sati, kad dođe kući, najvažnije joj je nahraniti dijete kako stigne, a posebno ako se radi o mladim porodicama koje koji nemaju pomoć sa strane, na primjer bake i djedova”, navodi Kegelj.
“Roditelji traže da se do kasne dobi djeci miksa hrana, što je povezano s govornim i drugim različitim komunikacionim poteškoćama, pa su djeca jako nesamostalna, tako da to zna biti problem. Stoga je najvažnije edukovati roditelje pa će se i druge stvari posložiti”, rekla je direktorica Kegelj.
“Trudimo se držati nekih normativa i djeci pružiti što kvalitetniju hranu, ali želje su jedno, a stvarnost drugo. Prije smo kupovali voće i povrće kod pouzdanih proizvođača s Blidinja i drugih mjesta, a danas je presudna cijena, stoga to ne dolazi u obzir.
Koliko god možemo uticati na kvalitetu nabava, utičemo, ali poznato je kakva je ponuda voća i ostalog danas na tržištu. U svijetu je jako izraženo da je lošija hrana i jeftinija, a i kod nas kad želite nešto kvalitetnije, uglavnom je skuplje”, ističe direktorica. U sklopu vrtića nije zaposlen ni jedan nutricionista, Kegelj kaže kako su jedva dobili i pedagoga, stoga se trude učiti i primjenjivati znanje od kolega iz vrtića susjednih zemalja koji sarađuju sa nutricionistima.
“Veliki problem je nedostatak službenog standardnog normativa prehrane koji su dužni donijeti iz kantonalnog ministarstva ili Federacije. Jedino zahvaljujući UNICEF-u i iskustvima kolega imamo pristojan jelovnik”, rekla je direktorica i dodala:
“Postoje iskustva u svijetu koja pokazuju da se djeca mogu prodobiti kada se sistematski radi s nutricionistima na njihovoj edukaciji o zdravoj hrani, što podrazumijeva i edukaciju roditelja.”
Uvodi se teletina, maslac…
U Dječjim vrtićima Mostar, kako ističe direktorica Kegelj, svakodnevno se radi na promjenama u prehrani, i to nabolje, za 440 djece koliko boravi u ovim vrtićima.
“Izbacili smo mesne prerađevine: paštete, hrenovke, salame i slično. Trudimo se izbjegavati slatkiše, a u zamjenu djeca imaju voće ili kolač. Piju se isključivo voda i čaj koji se sprema u vrtiću jer smo sokove potpuno izbacili, a jedine situacije kada ih djeca koriste su rođendani, kada roditelji donesu. Također, nastojimo umjesto junetine uvoditi teletinu te margarin zamijeniti maslacem”, rekla je Kegelj te ističe kako je sretna što su roditelji prihvatili te promjene i u saradnji s vrtićem mijenjaju djeci svijest o tome.
“Djeca uglavnom vole iste stvari, npr. rižu i tjesteninu, pa su onda i njihove želje takve. Neka djeca ne vole tjesteninu s mljevenim mesom pa im dodamo jogurt, s druge strane, druga ne vole jogurt pa jedu samo mljeveno meso.
“Međutim, ne prihvaćaju sve promjene, ponekad nešto pokušamo pa propadne, ali stalno nastojimo pronalaziti načine kako ih naviknuti. Sitnim koracima idemo naprijed, ali s obzirom na broj djece, to je krupan korak”, zaključila je direktorica Kegelj, piše “Večernji“…
