Ilustracija (Foto: Cure.ba)
Cjelokupne dnevne potrebe za hranom, nikako ne treba zadovoljiti u okviru jednog ili dva obroka, naročito u večernjim časovima, jer se na taj način mijenja i usporava metabolizam, odnosno proces koji u organizmu kalorije pretvara u energiju.
Preporuka je da se u toku dana konzumira više manjih obroka. A potrebno je povesti računa i da se u organizam ne unese premala količina kalorija, jer to može biti opasno po zdravlje i usporiti metabolizam. Ne treba praviti i prevelike razmake između obroka, niti preskakati obroke, upozoravaju nutricionisti.
Pravilna ishrana zdrave osobe treba da sadrži pet obroka dnevno – tri glavna i dvije užine. Optimalno je da se one jedu u razmaku od tri do četiri sata. Za užinu je najbolje uzeti voće, a za doručak, ručak i večeru unositi što manje zasićenih masti.
Zdrav, umjerena i pravovremena ishrana tijelu daje onoliko kalorija i hranjivih materija koliko mu treba u momentu kada mu treba, pa nije potrebno da tijelo stvara rezerve masti.
U suprotnom, tijelo ćete naučiti da se ‘bori za opstanak’ tako što će iskoristiti svaku priliku da višak energije iz hrane, koji ne potroši, upotrijebi za dopunu masnih rezervi. Neredovna ishrana odnosno gladovanje samo pojačava apetit, jer tada pada nivo šećera u krvi. Pošto tijelu treba energija, mozak naglašava osjećaj gladi.
Zaposleni bi trebalo da doručkuju prije polaska na posao oko 7 ili 8 sati ujutro i ponesu sa sobom voće kao užinu koju treba pojesti oko 11. Nikako ne preskačite ni pauzu za ručak, obično oko 14 sati. Ovako ćete spriječiti osjećaj gladi i zamke koje iz njega proističu.
Najzad, najbolji recept za zdrav život i dobu liniju, uz pravilnu ishranu podrazumijeva i redovna fizička aktivnost, jer ipak su mišići ti koji sagorijevaju višak masnih naslaga.
cure.ba
