1. Ljutiti ljudi umiru ranije
Znanstvenici s državnog sveučilišta u Iowi otkrili su da ljutiti muškarci u dobi od 20 do 40 godina imaju 1.5 puta veće šanse da budu mrtvi za 35 godina od onih koji su mirniji.
Znanstvenici vjeruju da su za to odgovorni brojni faktori koji povezuju stres sa fiziološkom štetom.
2. Mrzovoljni ne spavaju dobro
Osjećaj ljutnje stvara pojačani odgovor u amigdali, dijelu mozga povezanim s instinktom za preživljavanje. Ljutite emocije navode amigdalu da ostatku mozga šalje signale opasnosti, što pojačava kolanje krvi u udovima i srcu, zbog čega opuštanje postaje gotovo nemoguće.
Ti ljudi imaju i veće šanse da će patiti od nesanice.
3. Ljutnja stvara glavobolju
Emocije kao što su uzbuđenost i ljutnja rezultiraju osobađanjem hormona stresa kortizola, adrenalina i testosterona, koji potpuno ‘razbude’ tijelo.
Pojača se dotok krvi u mozak kao i širenje krvnih žila i živaca oko mozga. Taj pritisak može rezultirati napetošću ili glavoboljama.
4. Može prouzročiti bolesti pluća
Ljudi koji su inače neprijateljski nastrojeni blokiraju normalno funkcioniranje vlastitog respiratornog sustava, otkrili su znanstvenici s Harvarda.
Studija koja je tijekom osmogodišnjeg perioda pratila funkcioniranje pluća pokazala je kako su izrazito neprijateljski nastrojeni pojedinci bili izuzetno loši u jednostavnom zadatku inhaliranja u odnosu na miroljubive ljude.
5. Čini vas tjeskobnim i depresivnima
Kada se osjećamo ljutito, kroz krvotok se šalju neurotransmiteri i hormoni koji povećavaju brzinu kucanja srca i napetost mišića. Time tijelo ulazio u stanje uzbune.
Ako često dolazi do ove reakcije to stvara stres na neurone u hipotalamusu, ‘kontrolnom centru za stres’, zbog čega se oni sve teže gase, a kod nekih agresivnih osoba znatno je niža količina ‘sretnog hormona’ serotonina.
6. Češće ćete obolijevati
Previše kortizola u tijelu može dovesti do neravnoteže šećera u krvi, može štetiti radu štitnjače pa čak i oslabiti gustoću kosti.
Kad se na kratko ispušta, kortizol potiče protuupalni odgovor organizma, ali dugotrajno izlaganje hormonu čini tijelo u stvari osjetljivijim na viruse.
7. Povećan rizik od bolesti srca
Krvni tlak raste zahvaljujući porastu adrenalina, srce isto tako jače kuca, a to povećava rizik potencijalno abnormalne aritmije srca.
Adrenalin potiče i oslobađanje trombocita, koji mogu rezultirati krvnim ugruškom ili blokadom arterija, što je posebno opasno ako su arterije već ionaku sužene gomilanjem kolesterola.
8. Probavne teškoće
Jednom kad mozak primi ‘signal za uzbunu’, krv se preusmjerava u predjele tijela potrebne za djelovanje, kao što su udovi. To znači smanjenje krvi u probavnom sustavu, s umanjenom količinom kisika koji je potreban za održavanje na životu korisnih crijevnih bakterija.
9. Izaziva bore
Brazilski su znanstvenici pokazali da povećano stanje stresa umanjuje količinu glukokortikoida, hormona koji sudjeluje u sintezi kolagena.
Nedostatak kolagena doprinosi nastanju obješene i naborane kože. Štoviše, oslaljeni imunosustav prozuzročen čestim stresom pojačave upalne reakcije na patogene ispod kože.
10. Nemojte držati osjećaje u sebi
Potiskivanje, umjesto izražavanja, ljutnje dovodi do još većeg rizika od zdravstvenih problema. Analiza Sveučilišta u Chicagu prijavila je posebno visok rizik od hipertenzije kod ljutitih osoba koje drže svoju ljutnju “ispod razine svijesti”.
Takozvani ‘potiskivači’ dožive znatno veći skok krvnog tlaka kada moraju napraviti stresni pisani test.
Stručnjaci kažu da potiskivanjem emocije višak hormona stresa ostaje znatno duže u dijelovima mozga zaduženim za procesiranje emocija, te psihičke reakcije postaju kronične. net.hr
