Magazin

RODITELJI, OPREZ: Droga uveliko ušla u škole, dileri vrbuju popularne đake!

Napisao A. K.

Mladi ljudi su najpodložniji da probaju drogu, a što kasnije dođu u kontakt sa psihoaktivnim supstancama, to su manje šanse da postanu zavisni, tvrdi Lambe Đorelijevski, šef odjeljenja za suzbijanje narkomanije u MUP RS.

– Dileri oko škola pokušavaju da dođu do mušterija. Vrlo često je to preko najpopularnijih učenika, takozvanih zvijezda škola, i na taj način pokušavaju da privuku u druženju što veći broj đaka. Cilj im je da zarade što više novca. Međutim, čovjek sam odlučuje da li će probati drogu i teško je ovdje govoriti o tome da je neko nekog “navukao”. Okruženje i godine su presudni da neko proba drogu, ali je važan i lični stav – kaže Đorelijevski.

U Beogradu je smanjen broj heroinskih zavisnika, a najveća opasnost su sintetičke droge.

Protok informacija i mogućnost lakšeg putovanja preko granica omogućavaju da se jednostavnije nabavljaju supstance koje su neophodne za proizvodnju sintetičkih droga u malim kućnim laboratorijama.

Najrazornija droga, heroin, koja prema riječima Đorelijevskog godišnje odnese oko 70 života samo u Beogradu, već neko vrijeme nije najrasprostranjenija u Srbiji.

– Heroin je jedna od rijetkih droga koja izaziva i fizičku zavisnost. Njegova cijena nije mala, minimalna doza je oko 10 eura, pa kad neko mora da uzme tri puta na dan, a vrlo brzo se dolazi do te faze, treba mu oko 30 eura dnevno. Mali broj ljudi ima toliko novca i oni da bi došli do sredstava, često se bave nezakonitim radnjama. Krađe su učestale, iznose i prodaju stvari iz kuće, a na kraju stignu i do razbojništva – kaže Đorelijevski.

Policija i država su u prethodnom periodu učinili mnogo da se broj heroinskih zavisnika smanji.

– Težište smo stavili još prije 20 godina na borbu protiv heroina i na neki način smo uspjeli da smanjimo broj heroinskih zavisnika, prije svega kod adolescenata i srednjoškolaca. Međutim, sintetički kanabinoidi su u porastu, i oni koji ga proizvode brzo mijenjaju njegov sastav izbjegavajući tako da za proizvodnju koriste supstance koje su na listi registrovanih droga. I dok se te supstance nađu na listi zabranjenih, one za to vrijeme već naprave neku štetu dok su u prometu. Prije nekoliko godina bio je popularan biljni tamjan koji se mogao legalno kupiti, a danas je to već zabranjena supstanca – kaže Đorelijevski.

Najzastupljenije su “vikendaške” droge.

– Heroin se potisnuo u ruralne dijelove grada, kod korisnika koji nisu u sistemu obrazovanja i zaposlenih. Međutim, sintetičke droge su preuzele primat, a mnogo im je teže ući u trag. To su takozvane “vikendaške” droge, one ne moraju da se uzimaju redovno, već najčešće kada su njihovi korisnici u provodu vikendom. Amfetaminske droge su u porastu, nekada je bio samo ekstazi, a sada su se pojavili i amfetamin-sulfat te metamfetamin, takozvani spid, ajs ili bijelo… Ovo su definitivno vremena korisnika hemijski proizvedenih droga – zaključuje Đorelijevski.

Ni generacijski jaz više nije toliko dubok.

– Nije rijetkost da kod nas u domaćinstvima žive i po tri generacije. Dok su bake i deke bježale od droga kao od nečeg najstrašnijeg, već dobar broj roditelja sadašnjih adolescenata je imao iskustvo sa drogama i drugačije gledaju na problem – kaže Đorelijevski.

Informer.rs

Komentari

komentara