brza hrana (foto:cure.ba)
Ishrana djece ima dalekosežni uticaj na koeficijent inteligencije, čak i kada se uzmu u obzir i svi drugi mogući faktori, poput inteligencije u ranom dobu i imovinsko stanje porodice.
U istraživanju je učestvovalo 4.000 škotske djece između tri i pet godina, a upoređivani su i učinci “brze hrane” sa učincima svježe kuhanih obroka.
Doktor Sofi fon Štum izjavila je da su rezultati očekivani.
“Zdrav razum govori da će hrana koju jedemo uticati na razvoj mozga, ali prethodna istraživanja su bila fokusirana na učinke specifičnih grupa namirnica umjesto na tipove obroka”, rekla je ona.
Ovo istraživanje pomoći će u pružanju čvrstih dokaza raznim javnim kampanjama čiji je cilj da smanje količinu “brze hrane” koju jedu djeca u Britaniji.
Sofi fon Štum ističe da je istraživanje pokazalo da su razlike u ishrani djece velikim dijelom i društveni problem.
Majke i očevi s manjim primanjima često imaju manje vremena za pripremanje svježih obroka svojoj djeci. Ta djeca postižu slabije rezultate na testovima inteligencije i često imaju problema u školi, piše Srna.
Slične rezultate dalo je i istraživanje u Australiji, objavljeno ove godine, koje je pokazalo da djeca koja jedu “brzu hranu” u prosjeku imaju koeficijent intelgencije dva boda niži od svojih vršnjaka koji se zdravije hrane.
I istraživanje objavljeno u Americi 2010. takođe je pokazalo da djeca koja jedu pice i prženu hranu prije treće godine života imaju do pet bodova niži koeficijent inteligencije od vršnjaka koji su jeli svježe kuhana jela sa voćem i povrćem.
cure.ba
