hrana (foto:cure.ba)
Iako nijedan aditiv u hrani nije pretjerano dobar za naše zdravlje, MSG koji se na deklaracijama prehrambenih proizvoda krije pod oznakom E621 je jedan od najopasnijih.
Učestala upotreba može uzrokovati glavobolje, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca, depresije, bolove u prsima, promjene raspoloženja, napetost, hiperaktivnost, nadutost, žeđ, hladan znoj i crvenilo lica.
Smatra se da velika količina mononatrij-glutaminata izaziva snažno pobuđivanje receptora živčanih stanica, što vodi do njihova odumiranja.
Posebno može biti štetan u kombinaciji s aditivima E626 do E635. Stoga ih proizvođači često razdvajaju, ne bi li barem na ambalaži učinili opasnost manje očitom.
Što je MSG?
Mononatrijev glutaminat je pojačivač okusa koji se sastoji od glutamične kiseline (78 posto) i natrija (21 posto). Glutamična kiselina djeluje na receptore na jeziku i u mozgu, koji tako hranu registriraju kao ukusniju – s više okusa nego što ga zapravo ima.
Svojstva MSG-a je otkrio Japanac Kikunae Ikeda još 1908., ali se njegova uporaba počela širiti tek poslije Drugog svjetskog rata, kad su američki vojnici primijetili da je japanska hrana puno ukusnija nego ona u ostalim zemljama.
Zašto je štetan?
MSG je ekscitotoksin ili neurotoksin koji napada takozvanu krvno-moždano barijeru (obrambeni sustav koji inače sprječava toksine da uđu u mozak) i pojačanim podražajima iscrpljuje stanice mozga, što može dovesti do njihovog oštećenja i time uzrokovati Parkinsonovu ili Alzheimerovu bolest.
Može biti odgovoran i za gojaznost, jer mononatrijev glutaminat djeluje prvenstveno na hipotalamus – dio mozga odgovoran za regulaciju osjećaja gladi – tako što stvara neobuzdanu želju za hranom.
Gdje se nalazi?
Zapanjujuća je paleta proizvoda koji ga sadrže, a koje koristimo gotovo svakodnevno – instant juhe, dodaci jelima, grickalice, margarin, senf, žvakaće gume, topljeni sir, tjestenina, gotova jela, brza hrana, zamrznuta hrana, no u dječjoj je hrani ipak zabranjen.
Pitate se zašto je E621 još uvijek toliko prisutan ako je dokazana njegova štetnost?
Prvenstveno se tu radi o utjecaju velikih prehrambenih kompanija koje su pomoću svojih lobija u mnogim zemljama uspjele ‘dokazati’ bezopasnost ovog proizvoda, jer je, dakako, njihov financijski interes u pitanju.
Drugi način njegova prikrivanja je upotreba raznih drugih naziva na deklaracijama prehrambenih proizvoda. Primjerice, krije se pod pseudonimima kao što je prirodna aroma, ekstrakt kvasca, hranjiva tvar i slično, umjesto oznake E621.
Jedino što nam, dakle, preostaje, ako želimo izbjeći štetne učinke ovog proizvoda, jest pažljivo čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima i izbjegavati one koje sadrže sumnjive sastojke slične gore navedenima.
cure.ba
