Žena za kompjuterom (foto: cure.ba)
“Ljepota aktivnosti na društvenim mrežama kao alata za psihološke dijagnoze leži u tome što uklanja neke probleme vezane uz pacijente – prenošenje stanja, mišljenja i stavova o samom sebi”, izjavila je jedna od istraživača, studentica na doktoratu iz psihologije na Sveučilištu u Missouriju, Elizabet Martin. “Primjerice, odgovori na usmena ili pismena pitanja o tome najčešće ovise od sjećanja osobe, koje može, ali i ne mora biti točno”, dodala je.
Njezin tim je istraživanje proveo na 200 studenata koje su tražili da ispune određena upitnike da bi procijenili njihovu ekstrovertnosti, paranoju, uživanje u društvenim kontaktima, i čudna uvjerenja (primjerice, upitani su da li se slažu s tvrdnjom: “Neki ljudi mogu me natjeraju da ih postanem svjestan samim tim što misle na mene “).
Nakon toga traženo je da se uloguju na Fejsbuk, a rečeno im je da će imati opciju da zacrne dijelove svojih profila prije nego što budu odštampani da bi istraživači mogli ih prouče: “Tražili smo od njih da budu aktivni na Facebooku, da bi mogli da vidimo kako se prirodno izražavaju. Čak su i dijelovi aktivnosti koje su odlučili sakriti pružili informacije o njihovom mentalnom stanju “, objasnila je Martin.
Istraživanje je otkrilo da su oni koji su odlučili da više stvari sakriju imali i više pozitivnih odgovora na “čudna uvjerenja”, a pokazivali su i više paranoje. Osim toga, zaključeno je da sudionici koji ne pronalaze zadovoljstvo u društvenim interakcijama obično imaju i manje prijatelja na Facebooku, dijele manje fotografija, a manje komuniciraju is ljudima preko interneta.
index.hr
