Trudnoća i majčinstvo

Nakon nedavne tragedije u Starigradu, zamolile smo pedijatre da nam kažu što sve treba znati za sigurno spavanje beba

Napisao A. K.

Pojedini roditelji iz neznanja čine opasne pogreške kada je u pitanju spavanje novorođenčadi. Pogrešan položaj za spavanje ili prenatrpan kinderbet samo su neki od čimbenika koji mogu povećati rizik od sindroma iznenadne smrti dojenčadi

Hoću li se znati dobro brinuti za bebu, hoću li se uspjeti probuditi tijekom noći kada me bude trebala, hoću li znati prepoznati plače li radi gladi ili jer je nešto boli, samo su neka od pitanja koja su me okupirala odmah nakon što sam rodila. Vjerujem da nisam jedina majka koja je na samom početku posumnjala u vlastite majčinske sposobnosti. Prvih par mjeseci svoju bebu nisam ispuštala iz vida.

Čak sam si i alarm na mobitelu znala postaviti tijekom noći, ali nije bilo potrebno. Većinom sam bila praktički polubudna i reagirala na njezin svaki najmanji pokret i potez. Ustajala bih po noći samo kako bi provjerila diše li normalno u snu, kako ne bi došlo do mogućeg gušenja, odnosno sindroma iznenadne dojenačke smrti.

TRAGEDIJA U STARIGRADU

Mislim da je to zapravo jedan od najvećih strahova i noćna mora mnogih roditelja. Kroz takvu strašnu tragediju nedavno je prošao i bračni par iz Starigrada pored Koprivnice. Njihov desetomjesečni dječak zapeo je glavom između prečki dječjeg krevetića, a unatoč pokušaju reanimacije nakon nekoliko dana borbe za život beba je izgubila bitku.

Strašan događaj nije jedini zabilježeni slučaj. Naime, prema zadnjem dostupnom istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj u 2016. godini umrlo je 161 dojenče, a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 4,29 na tisuću rođene djece. Iako se broj umrle djece od ovog sindroma već godinama smanjuje, on je i dalje vodeći uzrok smrtnosti novorođenčadi.

”Iznenadna dojenačka smrt ili SIDS najčešći je uzrok smrti djece do prve godine života. Najčešće pogođene skupine su djeca do navršenih šest mjeseci života, najčešće između petoga i jedanaestoga tjedna života. Sigurnije je da dijete spava u krevetiću. Spavanje u istoj sobi, ali ne i u istom krevetu može smanjiti rizik od SIDS-a za 50 posto”, kaže pedijatrica Tatjana Lesar iz poliklinike za dječje bolesti Helena.

SPAVANJE NA TRBUHU POVEĆAVA RIZIK OD SIDS-A

Mene je bilo u početku strah spavati s bebom u istom krevetu jer sam se bojala da joj ne bih nešto napravila u snu. Iako sam čula da je blizina majčinog tijela potrebna za normalan razvoj djetetova mozga i da ću zbog majčinskog instikta paziti na bebu u krevetu, nisam htjela riskirati. Stoga sam krevetić stavila kraj svog kreveta, ali s uključenim svim radarima kako bi na vrijeme mogla čuti kada je bljucnula, povratila ili ako ima problema s disanjem i spava li i dalje na leđima. Da je moj strah od mogućeg gušenja bio opravdan, slaže se i pedijatrica Tatjana.

”Malo dijete, novorođenče i mlado dojenče, spava u položaju u kojem ga roditelji postave. Preporuča se spavanje na leđima. Spavanje u položaju na trbuhu povećava rizik od SIDS-a za šest puta. Taj je rizik povećan i u položaju na boku”, kaže Tatjana, a s njom se slaže i poznati zagrebački pedijatar Milivoj Jovančević.

”Nažalost, ne samo roditelji nego i stručnjaci nisu upoznati s jasni preporukama za sigurnost djece u spavanju. To se naročito odnosi na preporuku da je spavanje na leđima najsigurnije”.

ZAŠTITNE OGRADICE MOGU BITI OPASNE

Osim toga, potrebno je uvažiti i druge preporuke, odnosno izbjegavanje zaštitinih ogradica u krevetiću. Iako su napravljene da bi zaštitile bebe, mogu biti vrlo opasne jer se bebe i na taj način mogu ugušti. No, unatoč brojnim upozorenjima o sigurnosti spavanja u dječjim krevetićima, veliki broj roditelja i dalje stavlja obloge od spužve kako se bebice ne bi ozljedile.

”Objavljeno je nekoliko studija koje su upozorile na opasnosti koje se događaju kada se stave zaštitni oblozi. U jednoj od studija spominje se 77 smrtnih slučajeva uzrokovanih zaštitnim oblozima. Veće dijete, starije dojenče, se okreće i ne mogu se spriječiti eventualni udarci u glavicu. No, opasnost od udarca u glavu je manja od gušenja zaštitnim oblozima”, kaže Tatjana. Naime, bebe nemaju dovoljno razvijenu koordinaciju i mišiće da se oslobode iz situacije u kojoj nemaju dovoljno zraka.

BEBAMA NE TREBAJU IGRAČKE U KREVETIĆU

Kako je onda moguće da se beba uguši u kinderbetu iako nema zaštitne ogradice? “Ako je razmak između letvica na ogradi prevelik može doći do zaglavljivanja dijelova tijela, pa i glave”, objašnjava Jovančević. No, ne smije biti ni prostora između okvira kreveta i madraca. Beba bi mogla upasti u rupu između i ugušiti se.

“Dijete se može ugušiti i u jastuku, pokrivačem, plišanim ili platnenim igračkama, krpicom. Roditelji nisu dovoljno svjesni opasnosti, no ne treba ih niti zastrašivati. Roditeljima treba objasniti u kojem položaju dijete treba spavati i što smije biti u krevetiću”, kaže pedijatrica Tatjana.

PREVENTIVNE SIGURNOSNE MJERE

Tek sa šest mjeseci starosti beba može maknuti ono što joj je prekrilo lice i može se samostalno okretati s leđa na bok i obrnuto. Stoga, do tog razdoblja potreban je pojačan oprez, ali naravno i nešto kasnije. Dakle, posteljina, jastuci, deke i plišane životinje nisu dobrodošle u krevetiću s tek rođenom bebom. Osim toga, pedijatrica Tatjana roditeljima savjetuje sljedeće sigurnosne mjere za sigurniji san malih beba.

”Madrac krevetića treba biti presvučen napetom plahtom. U krevetić ne treba stavljati jastuke niti plišane igračke. Najbolje je dijete staviti u vreću za spavanje, a ne pokrivati pokrivačima. Preporuča se podizanje gornjeg dijela kreveta za 45 stupnjeva.  Tijekom spavanja dovoljno je da je prostorija zagrijana na 18 stupnjeva te da je redovito prozračivana i s dovoljno vlage u zraku”, poručuje Tatjana.

Piše: Lea Koren

super1.net.hr

Komentari

komentara