skakavac (foto:cure.ba)
ĆUDLjiVE cijene hrane i rast svjetske populacije navode na pomisao da sadržaj našeg tanjira u budućnosti možda neće biti ni sličan današnjem. Šta ćemo jesti za 20 godina – mozgali su britanski prehrambeni futurolozi, a prenio ”Bi-Bi-Si”. U britanskom kraljevstvu su, na primjer, zaključili da cijene mesa imaju značajan uticaj na jelovnik prosječnog podanika. Pojedinci iz tamošnje industrije procjenjuju da bi u narednih pet do sedam godina ono moglo da poskupi duplo, što bi šniclu moglo da učini luksuznom
Na Zapadu smo odrasli sa mnogo jeftinog mesa u izobilju. U budućnosti, međutim, zbog rasta cijena, moraćemo mesu da tražimo zamjenu – kaže futurolog Morgejn Gej.
Evo i njenih predloga za zamjenu, a možda je bolje da ih ne čitaju oni sa slabijim stomakom…
INSEKTI. S njima je situacija potpuno čista. Gejova ih naziva ”mini-stokom” (!). Ova bića obezbjeđuju jednako nutritivne vrijednosti kao i crveno meso i veliki su izvor proteina, tvrde holandski naučnici sa Univerziteta Vageningen. Jeftiniji su za uzgoj od ”obične” stoke, piju manje vode i manje zagađuju. Čak 1.400 vrsta insekata ljudi mogu da jedu! I ne misli se na užasne prizore sa čudnim stvorenjima koja vire iz tanjira: umjesto toga, hamburgeri i kobasice od skakavaca postaće realnost, kaže gospođa Gej.
U velikom dijelu svijeta insekti su odavno popularna hrana (Tajland, Japan, Afrika), ali – kako natjerati ”razmažene” zapadnjake (Evropljane i Severnoamerikance) da ih prihvate u svojim tanjirima? Postaće populrni kada se ”odmaknemo” od riječi ”insekt” i počnemo da koristimo termin poput ”mini stoka”, smatra Morgejn Gej.
ZVUČNO POBOLjšANA HRANA. Dobro je poznato da izgled i miris utiču na naš izabor obroka, ali sada na Oksfordu istražuju i efekte zvuka na ukus! Već su stigli da ustanove kako određeni tonovi čine hranu slađom ili gorčom…
Nauka se već dokazuje i u praksi: restoran ”Debela patka” kuvara Hestona Blumentala nudi jelo ”Zvuci mora”, koje se servira sa ”ajpodom”, a on reprodukuje – morske zvuke. Navodno to čini ukus hrane svježijim.
Istinski cilj eksperimentatora je da, koristeći muziku, uklone nezdrave sastojke iz jela (poput šećera), a da konzumenti to i ne primijete.
MESO IZ EPRUVETE. Ove godine, holandski naučnici uspješno su u laboratoriji stvorili vještačko meso – lignjoliko mišićno tkivo iz kravljih matičnih ćelija. Nadaju se da će do Nove godine pripremiti prvi hamburger.
Nedavnom studijom na Oksfordu ustanovljeno je da bi ”uzgajanje” mesa u laboratorijama umjesto klanja životinja, značajno smanjilo efekat staklene bašte, potrošnju energije i vode… A biće moguće stvoriti takvo meso u kojem će biti manje masti a više hranljivih materija.
ALGE. Iako na dnu lanca ishrane, upravo bi one mogle da riješe problem nedostatka hrane na našoj planeti. S obzirom na to da su zemljište i svježa voda veoma deficitarni, velika prednost algi je to što ih je moguće gajiti – u okeanima. Pojedinci već predviđaju da bi to moglo da postane vodeća poljoprivredna grana. Japanci već imaju velike farme algi.
I prosječan Srbin tako je još jednom dobio poruku – da treba da se mijenja. Ako je za utjehu našim i svjetskim gurmanima, futurolozi su se do danas pokazali kao najbesmislenija sorta među radnom snagom. Da je bilo po njihovom, do sada bismo ljetovali na Mjesecu, vozili masovno privatne avione na atomski pogon i imali u sebi vještačka srca… uslijed nepravilne ishrane.
cure.ba