Poslovni kutak

U BiH više od 30 posto neprijavljenih: Radnici biraju između imati i nemati hljeba

Napisao H. H.

Između 20 i 30 posto zaposlenih osoba na zapadnom Balkanu radi neprijavljeno, a oko 1.400.000 je ukupan broj neprijavljenih radnika. Prema posljednjem istraživanju Svjetske banke, skoro polovina, oko 49 posto preduzeća u regionu, takmiči se s firmama koje rade nacrno.

Cijeli region pati od identičnog problema

Neformalno zapošljavanje je rad koji je sam po sebi zakonit, ali nije prijavljen vlastima u svrhe poreza, socijalnog osiguranja i poštivanja zakona o radu, piše “Avaz“.

U BiH oko 30 posto građana radi nacrno, što predstavlja najveći broj radnika neformalnog zaposlenja ako uporedimo s Albanijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Situacija je za nijansu gora u Crnoj Gori, gdje ima 33 posto radnika nacrno.

Maja Handziska-Trendafilova, šefica programskog odjela Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), kazala je da ovakav vid zaposlenja ima važnu ulogu u svim ekonomijama zapadnog Balkana, jer on dovodi do nepoštene konkurencije te često utiče na prava radnika i pristojne uslove rada.

– Ukupni gubitak prihoda u šest ekonomija zapadnog Balkana zbog neprijavljenog rada je nekoliko milijardi eura, što su znatna sredstva koja su mogla biti iskorištena za poboljšanje usluga ili infrastrukturne projekte – kazala je Trendafilova.

Pojašnjava da cijeli region pati od identičnog problema te da najbolji odgovor leži u strukturiranom, regionalnom pristupu ovom problemu koji nije zasnovan samo na sankcijama nego i na poticajima za prelazak na formalno zapošljavanje.

Adekvatne mjere suzbijanja

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da je rad nacrno posljedica malih kazni, koje su čak i stimulativne za poslodavce da ne prijavljuju uposlene.

– Šteta po radnika je što nema penzijsko osiguranje, ali još gore je što nema zdravstveno osiguranje i što se ne može pravno boriti ako dođe do povrede na radu. Za rad nacrno neki krive radnika, ali on je prisiljen obezbijediti egzistenciju. Najveću grešku čini država, koja nema adekvatan inspekcijski nadzor i adekvatne kazne – kazao je Šatorović.

Nesaglediva šteta i po poštene poslodavce

Naglasio je da poslodavac zapošljava nacrno više zbog želje za ekstraprofitom nego što ne može plaćati doprinose i poreze. Dodao je da to dokazuje i činjenica da se rad nacrno najviše dešava tamo gdje su plaće najniže, a to su građevinska industrija, tekstil, ugostiteljstvo i trgovina.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže da siva ekonomija čini nesagledivu štetu po bh. ekonomiju, radnike i poštene poslodavce i remetilački je faktor.

– Međutim, nema adekvatnih mjera da se suzbije, da se neformalni rad formalizuje. Nije dobra mjera što vlast ne reaguje na sivu ekonomiju i vodi se, kao, očuvanjem socijalnog mira. Zbog sive ekonomije gubimo i radnu snagu, jer ljudi idu za bojim i sigurnijim poslom – dodala je Mišić.

Naglasila je da radnik nije odgovoran što radi nacrno, jer je prinuđen birati između ‘imati hljeba’ i ‘nemati hljeba’.

– Procjenjuje se da se zbog sive ekonomije gubi do trećine bruto društvenog proizvoda, što su milijarde maraka, te trpe fondovi penzijskog, zdravstvenog osiguranja, socijalni fondovi, kao i prihodi u budžetima koji bi se mogli iskoristiti za projekte – kazala je Mišić.

Kubure s inspektorima

Rad na crno kontroliraju inspektori i često iz poreznih uprava čujemo da su u kontrolama zatekli neprijavljene radnike i izrekli kazne poslodavcima.

No, očito sivoj ekonomiji ne mogu stati ukraj. Istovremeno, inpekcije rada kubure s malo inspektora.

Udio u 6 ekonomija zapadnog Balkana

29,4 posto Albanija
30 posto Bosna i Hercegovina
23 posto Kosovo
33 posto Crna Gora
18,5 posto Sjeverna Makedonija
19,5 posto Srbija

Komentari

komentara