jaje (foto:cure.ba)
Pogotovo se to odnosi na starije kojima zbog uobičajenog doručka – kriške ili dvije kruha ili tosta jednog dana prijeti i Alzheimerova bolest. Ipak dobra je vijest da nema mnogo ljudi s malim kognitivnim oštećenjima kod kojih se poslije razvije Alzheimer, ali ljudi bi svakako trebali pripaziti.
Istraživači su u četverododišnjoj studiji pratili 940 ljudi koji su na početku istraživanja bili u dobi između 70 i 89 godina te ih zamolili da zapisuju što su jeli. Njih 200 nakon četiri godine pokazivali su znakove blagih kognitivnih oštećenja – problema s pamćenjem, jezikom, razmišljanjem i prosudbom. Uspoređujući s osobama koje su najmanje konzumirale ugljikohidrate, osobe s najvećom konzumacijom imale su 3,698 puta veći rizik od oštećenja, pokazalo je istraživanje.
– Možemo li zaustaviti ljude u razvoju blagih oštećenja, možemo zaustaviti i razvoj demencije – kaže Rosebud Roberts, profesor na Odsjeku za epidemiologiju u klinici Mayo, te dodaje:
– Visoki unos ugljikohidrata može biti loš jer ugljikohidrati utječu na naš metabolizam glukoze i inzulina. Šećer je gorivo za mozak i umjeren unos je dobar, međutim visoka razina šećera zapravo može spriječiti mozak da koristi šećere – nešto slično što se događa kada ljudi obole od dijabetesa tipa 2 – kaže Roberts, prenosi Daily Mail.
Dodaje da visoka razina glukoze može utjecati na mozak i krvne žile koje igraju veliku ulogu u razvoju beta amiloidnih plakova, proteina koji su “otrovni” za zdravlje našeg mozga, a koji se nalazi u mozgu ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti. Smatra se da su.
Prijašnja su istraživanja pokazala da ljudi koji prakticiraju dijetu s ‘dobrim’ masnoća, poput onih iz orašastih plodova imaju 42 posto manje vjerojatnosti da će podleći kognitivnim oštećenjima, dok oni s visokim unosom proteina (poput mesa i ribe) su imali smanjen rizik od obolijevanja za 21 posto.
cure.ba
