Zdravlje

Zanimljivo – Organi koji nam (ne) trebaju

Napisao admin

Michael Behe, profesor biohemije na Univerzitetu Lehigh u Pennsylvaniji objasnio je čemu služe na prvi pogled beskorisni organi: ‘To što ne znamo koja je funkcija nekog organa ne znači da on nema važnu ulogu.


Muškarac (Foto: Cure.ba)

Na primjer, nekad se smatralo da postoje takozvani rudimentarni organi – zakržljali ostaci organa koji su izgubili svoju funkciju. Tako su se slijepo crijevo i krajnici nekad smatrali ovakvim organima i obično odstranjivali. Ali s vremenom je otkriveno da ti organi imaju važnu ulogu u radu imunološkog sistema i danas se više ne smatraju beskorisnim.’

Slijepo crevo

Predugo se smatra nepotrebnim zaostatkom evolucije koji samo izaziva probleme. Poslednjih pet godina istraživanja pokazuju da je slijepo crijevo izuzetno korisno u borbi s mnogim bolestima.

Slijepo crijevo služi kao magacin dobrih bakterija koje se tamo mogu pritajiti i ponovno naseliti crijevo ugroženo bolešću kako što je na primjer proliv. Prethodna istraživanja pokazala su i da slijepo crijevo može da pomogne u proizvodnji bijelih krvnih zrnaca.

Umnjaci

Mnogi stručnjaci pisali su da umnjaci zapravo smetaju razvoju ostalih zuba. I zaista kod sve većeg broja ljudi umnjaci zaista pričinjavaju problem. Zašto? Glavni uzrok je rafinirana hrana koja ne zahteva normalan rad vilice i upotrebu zuba. Ako se neprestano jede industrijski preradjena hrana nema podsticaja za normalan razvoj zuba i dolazi do razvoja cista i problema s umnjacima. Zanimljivo je da ne postoji primitivna kultura u kojoj ljudi imaju problema s umnjacima. Oni ih upotrebljavaju za drobljenje čvrste hrane i dobro im koriste. I ovdje očito vlada princip – koristi ili ćeš izgubiti.

Krajnici

Krajnici su zapravo vrlo bitni u borbi protiv bolesti. Operativno otklanjanje krajnika, po mišljenju većine ljekara, nije preporučljivo jer krajnici štite grlo od virusa i bakterija. Osim toga, limfnim sistemom mogu da putuju i uzročnici raznih bolesti. Međutim, limfni organi, a tu spadaju limfni čvorovi (raspoređeni duž sabirnih limfnih sudova), slezena, grudna žlijezda, krajnici, i grupe limfnih čvorića (Peyerove pločice) u tankom crijevu, učestvuju u proizvodnji i skladištenju limfocita, glavnih ćelija imunološkog sistema

Mali nožni prst

Mali nožni prst važan je za ravnotežu. Vrhovi naših prstiju osjetljivi su zato što imaju visoku koncentraciju senzornih receptora. Dok hodamo ili trčimo po neravnoj površini stopalo se prilagođava podlozi mijenjajući smjer i oblik. Iako mali prst nije najbitniji među njima svi su prsti bitni za održavanje ravnoteže. Nervi povezani s malim prstom šalju impulse u mozak koji reguliše kretanje.

Repna kost

Repna kost zapravo povezuje razne mišiće, ligamente i tetive i daje potporu okolnom tkivu i organima. Važna je i za pravilan oslonac osobe koja sjedi, posebno kad se nagnemo unazad.

Nokti

Jedini dio ruke koji nema nerve su nokti. Ali, oni pružaju podršku i zaštitu osjetljivim ali krhkim vrhovima prstiju. Takođe mogu dobro da posluže kad treba oguliti pomorandžu, razvezati čvor, počešati se, sastrugati malu mrlju, ubrati bobicu ili podići sitno zrno. Ne treba zanemariti ni estetsku vrijednost noktiju – ako ih njegujemo, mogu biti ukras za naše ruke. Bez njih bismo zapravo imali problema u svakodnevnom životu.

Treći kapak

Da, ljudi imaju i treći kapak – koji nosi naziv plica semilunaris. Lociran je u unutrašnjem uglu oka blizu suznog kanala. Dugo se smatrao nepotrebnim organom međutim njegova uloga je uklanjanje stranih tijela kao što su prašina ili polen koji padnu u oko, piše Discovery Magazine.

cure.ba

Komentari

komentara