Zdravlje

Student (20) umro nakon što je jeo 5 dana staru tjesteninu

Napisao H. H.

Iako je osjetio čudan miris, pojeo je ostatke tjestenine, a onda mu je strašno pozlilo. Povraćao je, imao proljev i jake vjetrove, a osjećao je i jaku bol u želucu. Ujutro je bio mrtav…

Student AJ (20) iz Bruxellesa u Belgiji umro je u snu nakon što je pojeo špagete u umaku od rajčice koji su pet dana stajali na na kuhinjskoj radnoj ploči.

Slučaj je iz 2008., ali nedavno je ponovo postao interesantan javnosti nakon što su stručnjaci prošli tjedan u US Journal of Clinical Microbiology objavili detaljan prikaz kemijskih procesa (trovanja) u tijelu mladića.

Nakon što je pojeo ostatke tjestenine, iako je osjetio čudan miris, mladiću je strašno pozlilo. Povraćao je, imao proljev i jake vjetrove, a osjećao je i jaku bol u želucu. Mislio je da je u pitanju obično trovanje hranom te je otišao u krevet u želji da prespava mučninu, ali umjesto da mu idući dan bude bolje, roditelji su ga 11 sati kasnije, pronašli mrtvog u krevetu, piše britanski Mirror.

Obdukcija je otkrila da je student umro od trovanja hranom uzrokovanom bakterijom bacillus cereus. Ta bakterija stvara spore i proizvodi toksine, uzrokujući povraćanje i proljev, piše “24sata.hr“.

Kad su se ovi simptomi pojavili, student ih je odlučio liječiti kao običnu mučninu – samo je pio puno vode.

Dr. Bernard je analizirao slučaj objašnjavajući da su štetne bakterije uzrokovale prestanak rada AJ-ove jetre. Hrana je bila toliko puna bakterija da je potaknula potpuno gašenje funkcija jetre.

Uzorci pokvarene tjestenine i umaka od rajčice također su analizirani, a Nacionalni referentni laboratorij za epidemiju hrane potvrdio je da su špageti kontaminirani ‘značajnim količinama’ B.cereus – dok ih u umaku nije bilo.

– Budite oprezni s hranom koja je ostavljena na sobnoj temperaturi više od nekoliko sati. Ako hrana ima čudan miris, uvijek je bolje biti siguran, nego kasnije požaliti svoju odluku – objašnjava dr. Bernard.

Poznata splitska dijetetičarka i nutricionistkinja Olja Marinić je objasila kako je uopće do ovakvog slučaja moglo doći.

– Uobičajeno stanište za Bacillus cereus su prašina, voda i zemlja. One se često nalaze na površinama mesa i peradi i to ukoliko se prenesu s površine gdje se meso obrađuje. Prisustvo ove bakterije karakteristično je i za jela koja sadrže mlijeko u prahu te jela od zobi i raži. Bacillus cereus je gram-pozitivna aerobna bakterija štapićastog oblika. Najvažnija prevencija je održavanje higijenske ispravnosti prostora i radne površine – objasnila je gospođa Martinić.

– Hrana koja se ne pojede mora se čuvati u hladnjaku i na primjerenoj temperaturi. Najvažnije je da odložena hrana nije pod utjecajem prašine, insekata, glodavaca i sl. Ove napomene vrijede za sve namirnice i sigurnost gotovog pripremljenog obroka je važna ukoliko se želi izbjeći alimentarna intoksikacija – dodaje.

– Sva hrana koja ima sumnjiv miris i izgled mora se baciti. Bacamo i hranu koja nije primjereno čuvana bez obzira na organoleptička svojstva. Želučana kiselina čuva nas ukoliko su prisutne manje količine spora koje se mogu pojaviti i uz sav naš oprez – upozorava gospođa Martinić.

Komentari

komentara