O fenomenu “odliva mozgova” mladih iz Bosne i Hercegovine i o tome da li je opravdan, za Source.ba, Lindov je izjavio da: “Nazalost, situacija je takva, dolazi do velikog “odliva mladih” iz Bosne i Hercegovine, ali ne trebamo zanemariti činjenicu da se to dešava u svim manjim zemljama u Europi. Uzmite Litvaniju kao primjer. Tu je vise od 30% stanovništva napustilo granice države nakon sto su ušli u EU. Iz Norveške se isto “mozgovi odlijevaju” u Ameriku ili Njemačku. Ovaj fenomen prati globalizaciju svijeta. Spriječiti “odliv mozgova” iz BiH nije toliko jednostavno, jer se najprije moraju steći uslovi za posao. To je preduslov za smanjenje, ali nažalost ne i za potpunu iskorijenjenost.”
S obzirom da je vrijeme godišnjih odmora, i vrijeme povratka dijaspore u naše krajeve, često budemo svjedoci, kako naši ljudi koji su napustili našu zemlju iz različitih razloga, zaborave odakle su došli, pa čak se i stide svog porijekla.
“Ključ uspjeha Bosanaca u integraciji u društvu je upravo to što ne idu na asimilaciju već integraciju tako da uvijek znaju ko su i šta su, što Norvežani jako poštuju. Kada vide kako se mi držimo svoje kulture i tradicije, onda znaju da nećemo zaboraviti ni ovo što smo naučili u njihovom društvu. Nije nepoznanica da ima ljudi koji se stide svog porijekla i ne žele da očuvaju identit svoje domovine, ali je to manji broj ljudi”, tvrdi Lindov.
Zbog nedostatka prilika sa kojima se svakodnevno susrećemo, kao i kontinuiranoj izloženosti nepravdi i disfunkcionalnosti sistema našeg društva, većina traži izlaz u odlasku. Naravno, da je nužno imati posao, prilike za zapošljavanje, da je država dužna da nam stvori osnovne uslove za život, ali isto tako možemo posmatrati i da trebamo sami da stvaramo prilike i da sami doprinesemo najprije nešto našoj zemlji, prije nego se odlučimo da odemo.
