Nedostatak komunikacije
Barem 10 minuta komunikacije dnevno povećava mentalne sposobnosti. Nije neophodno da izađete i razgovarate, razgovor putem telefona takođe stimulira mozak.
Previše šećera
Prema istraživanju, velika količina šećera negativno utiče na neurotrofični faktor mozga koji je odgovoran za proizvodnju neurona. On je veoma važan za formiranje dugoročne memorije i učenja.
Nedostatak vježbanja mozga
Prema naučnicima, vrhunac produktivnosti mozga dostigunta je od 16 do 25 godine, nakon toga polako opada. Međutim, mnoga istraživanja su pokazala da redovno vježbanje mozga (rješavanje zagonetki, čitanje, učenje) može znatno da poboljša njegove performanse, čak i kod ljudi koji imaju prve znake senilne demencije.
Preskakanje doručka
Istraživanja pokazuju da djeca koja doručkuju redovno imaju mnogo bolje rezultate u školi. Preskakanjem doručka smanjenje se nivo glukoze u krvi, a to negativno utiče na funkcionisanje mozga.
Brza hrana
Previše brze hrane u ishrani i konstantno prejedanje negativno utiču na veze između moždanih ćelija. Pored toga, konzumiranje previše brze hrane može izazvati depresiju.
Sladoled
Sladoled može da izazove glavobolju. Vjeruje se da on i sve što je hladno smanjuju krvne sudove. Tako tijelo, pokušavajući da spriječi hipotermiju, šalje toplu krv u mozak, što zauzvrat širi krvne sudove. Prema naučnicima to izaziva glavobolje.
Mobilni telefoni
Studija sa pacovima pokazala je vezu između raka mozga i upotrebe mobilnih telefona. Ljekari savjetuju da prilikom upotrebe koristite zvučnik ili slušalicu za razgovore i da ne postavljate telefon blizu jastuka dok spavate.
Pokrivanje glave tokom spavanja
Kada spavamo pokrivajući glavu ćebetom, smanjimo količinu kiseonika koji ulazi u naše tijelo, jer u ovom slučaju moramo da dišemo već “reciklirani” vazduh koji je zasićen ugljen dioksidom. Ovo stvara nedostatak kiseonika za naš mozak.
Dehidracija
Kao što znate, ljudski mozak je 70-80% vode. Pored toga, voda je odgovorna za isporuku neophodnih supstanci u mozak. Mozak djeluje najefikasnije kada nema H2O.
Alkohol
Istraživanja su pokazala da konzumiranje alkohola uništava veze između moždanih ćelija. Međutim, postoje i dobre vijesti: oni koji prestanu da piju alkohol, mozak se vraća u normalu.
Pušenje
Pušenje ne vodi samo ka mnogim oboljenjima, već i djeluje i na mozak tako što sto smanjuje debljine moždanog korteksa. Ta oštećenja mogu uticati na mentalne sposobnosti, jer je ovaj dio mozga, između ostalog, odgovoran za razmišljanje.
Nedostatak vježbanja
Mozak treba redovnu obuku. U jednoj studiji utvrđeno je da fizičke vježbe imaju blagotvorno dejstvo na dugotrajnu memoriju.
